Internet sajt u Srbiji i za 30 evra

Prezentacija sa jednom stranicom može se dobiti iza oko 2.000 dinara, a uz malo kompjuterske veštine ima načina da se ni to ne plati.

Šta je sve potrebno za izradu veb-prezentacije i koliko to košta?

Najpre, treba sajtu dati neko ime – adresu, što se stručno zove registracija internet-domena. Minimalna cena po kojoj se to može uraditi u Srbiji jeste 300 dinara godišnje i to za nastavak .in.rs, dok su internacionalni domeni .com, .org, .co, .net i drugi, skuplji.

Drugi korak je hosting, odnosno zakup prostora na kojem će sadržaj sajta biti smešten. Cena zakupa servera zavisi od veličine prostora i kod domaćih provajdera se kreće od 1.000 dinara (za prostor od jednog gigabajta) na godišnjem nivou, dok cena namenskih servera može biti i do 40.000 dinara mesečno. Ukoliko je reč o jednostavnijim veb poduhvatima, ovi troškovi se mogu izbeći.

– Ako pojedinac pravi ličnu prezentaciju, sve to može da bude i besplatno, ako je postavi na neki od sajtova koji nudi takvu uslugu, bez registracije posebnog domena. Tada će njegova adresa na Internetu biti u okviru nekog sajta, uz ograničeni mesečni saobraćaj. Ovakvi aranžmani nisu pogodni za firme, čak ni za manje, jer deluju neozbiljno – navodi Dejan Ristanović, glavni urednik časopisa „Pi-si pres”.

Za sledeći korak, osmišljavanje sadržaja prezentacije, raspon cena je izuzetno širok, zavisno od složenosti dizajna, količine informacija koje sadrži, dostupnih funkcija… Mikrosajtovi, sa samo jednom stranicom, mogu se dobiti za oko 2.000 dinara, a uz malo kompjuterske veštine, ima načina da se ni to ne plati.

Iako kaže da se sajt može napraviti i za manje od deset dolara, veb preduzetnik Vitomir Ognjanović napominje da to ne znači da se za to ne može opravdano potrošiti pola miliona dolara.

– Imate hostinge u inostranstvu koji koštaju nekoliko dolara ili su čak besplatni. Postoji i bezbroj šablona i dizajn rešenja koji su takođe besplatni. Wordpress, Joomla, Drupal su besplatni programi koji pokreću sajtove – objašnjava on.

Koliko će neko uložiti, ne zavisi samo od dubine džepa, nego i od toga koliko će mu novca sajt doneti.

– Ako vam sajt donosi profit od na primer pola miliona dolara godišnje, zašto ne uložiti toliko u njegov razvoj – smatra Ognjanović i dodaje da nije sve ni u izradi platforme, jer je pre pokretanja sajta potrebno napraviti promotivnu strategiju, što takođe može da utiče na cenu izrade. Nije, kaže, svejedno ni da li sajt radi neko od kuće ili je posao poveren firmi sa 50 zaposlenih.

Poslednji korak je prijavljivanje prezentacije na najpoznatije pretraživače, čime ona postaje vidljiva i dostupna korisnicima Interneta. No, tu još nije kraj troškovima.

– Svake godine treba produžavati registraciju izabranog domena i plaćati hosting. Zatim, sajt treba održavati, postavljati nove informacije, ažurirati postojeće... U firmama srednje veličine obično se zapošljava veb-master koji je zadužen za to, a veće firme mogu imati i cele veb-timove. Tada troškovi znatno rastu – naglašava Ristanović.



Jeftinije do veb prezentacije (u dinarima):
Registracija domena 300
Zakup servera 1.000
Dizajniranje i izrada sajta 2.000
UKUPNO 3.300*
* U ove troškove su uračunati minimalni aranžmani, kapaciteti zakupa prostora i izrade grafičkog dizajna. Cene zaštite sajtova nisu uračunate a one mogu biti preuzete sa Interneta ili licencno kupljene, za šta treba izdvojiti minimum 50 evra.

Skupa tehnička rešenja za bolje poslovanje
Na pitanje kakvu dobrobit korisniku donose složena i skupa tehnička rešenja, Vitomir Ognjanović odgovara drugim pitanjem.
– Zašto neko kupuje auto od 100.000 evra kada postoje automobili od 10.000 evra? Ako je reč o internet-prodavnici, na primer, bitno je da postoje sistemi plaćanja karticama, povezanost sa drugim sistemima za plaćanje... Ako je reč o sajtu institucije, tu su i razni sistemi zaštite, niko ne želi da mu neko „obori sajt”. Posetilac želi da čita na ćirilici, želi da poveća ili smanji slova...

Od jeseni domen SRB
Prema podacima Registra nacionalnog internet domena, u Srbiji su registrovana 66.653 nacionalna domena, od čega je najviše onih sa nastavkom .rs, 41.497, a najmanje, samo 41, sa nastavkom .ac.rs što je oznaka za akademske ustanove. Ćirilični domen srb je trenutno u fazi testiranja, a njegova slobodna registracija trebalo bi da počne od jeseni.
Izvor: A. Marinković/Politika

  © Blogger templates Newspaper III by Ourblogtemplates.com 2008

Back to TOP