CERN otkrio tragove Božije čestice!

Danas, tokom popodneva, načnici iz CERN-a u Ženevi su predstavili prve rezultate potrage za Higsovim bozonom, ili Božijom česticom. Dosadašnji rezultati sa velikom verovatnoćom potvrđuju postojanje ove čestice, ali je potrebno još vremena da se to potvrdi.

Prema prvim informacijama koje je predstavila Fabiola Đianoti, italijanska fizičarka čestica zadužena za eksperiment ATLAS, potraga za Higsom isključila je njegovo postojanje na energijama od 114-115 i 135-136 GeV. Međutim, na energiji od 126 GeV otkriveni su neki rezultati koji obećavaju.

Eksperiment ATLAS izračunava masu čestica naosnovu energije i momenta čestica stvorenih u raspadu.

Fabiola Đianoti ističe da će za neke konačne zaključke biti potrebno da sačekamo 2012. godinu. Naime, ATLAS je pronašao naznake Higsa na spomenutoj energiji, međutim, sa sigurnošću od 2,3 sigma što nije dovoljno da bi se oni proglasili pouzdanim otkrićem.

Potom je na scenu stupio Guido Toneli, predstavnik CMS-a. On ističe da je CMS istraživao raspad misteriozne čestice. Eksperiment je isključio postojanje Higsa na energijama između 270 i 440 GeV, odnosno na svim velikim masama. Nakon toga je usledila potraga na manjim masama. Na njima je otkriveno više događaja donjih kvarkova nego što se očekivalo. Toneli kaže da su tragove Higsa analizirali i u raspadima čestice na dva fotona.

U ime CERNovog tima profesor Štefan Zoldner Rembold na kraju seminara kaže: "Rezultati pokazuju da smo na pola puta i da ćemo za godinu dana verovatno znati da li Higsova čestica postoji sa apsolutnom sigurnošću. Nažalost, ove godine to nam neće biti Božićni poklon. Higsova čestica će, naravno, biti ogromno otkriće, ali bilo bi još važnije kada ne bi postojala tamo gde je teorija predviđa. To bi bilo ogromno iznenađenje i tajno se nadamo da će se to možda i desiti. U ovom slučaju, mora da postoji nešto drugo što igra ulogu ‘standardne’ Higsove čestice, možda skupina od nekoliko bozona ili nešto još egzotičnije. Neočekivane stvari su uvek najuzbudljivije".

Zbog čega ranije nismo mogli da identifikujemo ovu česticu? Zbog energije. Naime proces posmatranja sve sitnijih gradivnih elemenata zahteva sve veće oslobođene energije. Ako posmatrate običan atom, potrebno je da uložite neku energiju da biste ga podelili na pozitivne jone i elektrone. Sa druge strane, za cepanje jezgra atoma potrebne su velike energije, što se postiže bombardovanjem jezgra neutronima. Kad se ide još dublje, izvesno je da vam za detaljniji pogled “unutra” treba sve veća energija, koja će stvoriti sve veći broj novih čestica.

Realizacijom ovog eksperimenta timovi naučnika će pokušati da u tom mnoštvu nastalih čestica da ulove “Božiju česticu”, kako još nazivaju Higsov bozon, česticu za koju tek ovim uređajima možemo stvoriti dovoljno energije kako bi nastala.

Ovim eksperimentima, stvorene čestice će osvetleti stanje u ranom Svemiru, neposredno posle Velikog praska, i razrešiti razne dileme koje naučnici imaju.

Sedeamdesetih godina prošlog veka, postavljena je teorija koja opisuje svet elementarnih čestica. Standardni model elementranih čestica je teorija koja opisuje sve poznate elementrane čestice, a predvidela je u vreme postavljanja teorije nepoznate čestice. Verovatno je najbitnije to što je ovaj model pokazao da priroda nije toliko komplikovana koliko je izgledalo. Osim čestica, Standardni model opisao je i tri osnovne sile – jaku, slabu i elektromagnetnu. Ova teorija bila je saglasna i sa kvantnom mehanikom i specijalnom teorijom relativnosti.

Prof. dr Rasa Karapandža, fizičar koji živi i radi u Nemačkoj, svo vreme trajanja današnjeg seminaraje aktivno tvitovao i tako javnosti objašnjavao šta se dešava u CERNu. Između ostalog on kaže: „Sa 95% verovatnoće masa Higsovog bozona je u intervalu od 115.5 i 131 GeV. Standardni model predviđa masu od 126GeV. Higsov bozon je detektovan. Danas je veliki dan za modernu fiziku. Masa detektovanog bozona je u 1 sigma mase predviđene Standardnim modelom još 1964. godine. Oko 4 hiljade fizičara i više hiljada inženjera radilo je na LHC i ATLAS projektu. Ovaj experiment je koštao oko 9 milijardi dolara i teorija je potvrđena. Higsov bozon postoji. Standardni model je robustan. Jedna od najlepših tvorevina ljudskog uma živi dalje neokrnjena. Teorija koja je predvidela mase svih nama znanih i neznanih čestica.“. Profesora Karapandžu možete pitati za pojasnjenje i preko tvitera (@karapandza).

Ovim rezultatima se pokazuje da se u očekivanom rasponu energija sa velikom verovatnoćom nešto nalazi. Ostaje da se istraživanja i eksperimenti još više usmere kako bi se pokazalo postojanja Higsovog bozona baš gde treba, ili postojanja grupe novih čestica koje se ponašaju kao predviđeni Higsov bozon. Za sada rezultati idu na ruku Božijoj čestici.
(B92, Nikola Božić)

  © Blogger templates Newspaper III by Ourblogtemplates.com 2008

Back to TOP