Loto izveštaj na Vašem mobilnom telefonu

* Pošaljite SMS sa tekstom: FO LOTO na broj: 1310 i dobicete LOTO SMS izvestaj * Cena: 30 dinara + PDV

DINJA - leči i osvežava

Dinju treba jesti što više dok je ima, a za to postoje najmanje tri razloga! Ne goji, osvežava i prepuna je vitamina i drugih važnih sastojaka neophodnih organizmu. Dinja sadrži veliku količinu vode, a relativno malo kalorija, tako da je pogodna za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma... Ali, tu priča o njenim lekovitim svostvima tek počinje.   

ruffles511 / Pixabay

Iako se isto kao i lubenica smatra voćem, dinja je zapravo povrće iz porodice tikvovki.

Narančasta boja ovog sočnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je snažan antioksidans. Njen jedinstveni okus nailazi na podvojena mišljenja onih koji u njemu uživaju i onih kojima je previše egzotičan.

Smatra se da potječe iz Azije gdje je bila poznata još 1.000 godina prije nove ere, a na naše prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike. Iako se za konzumaciju preferira sočno meso dinje, u nekim narodima Južne Amerike i Azije najcjenjenije su koštice koje se konzumiraju kao grickalice.

Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži:

53 kalorije
0,3 g masti
13 g ugljikohidrata
1,4 g vlakana
30% dnevne količine vitamina A
78% dnevne količine vitamina C

Kod nekih kalifornijskih sorti izmerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C.

Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti - od obične prehlade pa sve do raka.

S obzirom na to da 90-95% njezinog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana.

Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.


1. Štiti zdravlje očiju

Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.

Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita.

Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg dijela mrežnice koja se obično javlja kod starijih osoba).

S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.

2. Smanjuje rizik od astme

Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata.

Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja.

Vitamin C također je važan je nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.

3. Regulira krvni tlak

Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca.

Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka.

Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak.

Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca.

Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprečava nastanak bubrežnih kamenaca.

4. Štiti od raka

Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih stanica tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka.

Tako su mnoge studije došle do zaključka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka crijeva, prostate, dojke, endometrija, pluća i raka gušterače.

Spojevi iz dinje kukurbitacini više puta su pokazali antikancerogeno djelovanje tijekom istraživanja.

Njihovo djelovanje je variralo od smanjivanja širenja raka i samouništenja stanica do potpunog zaustavljanja staničnog ciklusa kod stanica raka.

5. Regulira probavu

Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac te prije nekog drugog obroka.

Dobar je izbor i za one osjetljivog želuca jer sadrži enzime te ne troši energiju organizma na probavljanje hrane.

Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.

6. Djeluje protuupalno

Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji.

Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala.

Redovito konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.

Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava skupinu metaboličkih poremećaja.

Ovi poremećaji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak.

Istraživanja su pokazala da su žene, koje su konzumirale 350 grama voća na dan, imale znatno niži rizik od razvijanja ovog sindroma.

Studija je uključivala dinju, jabuke, grožđe, lubenicu i banane.

7. Štiti kožu i kosu

Redovito konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose.

To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan za njihov rast.

Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože.

Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu.

Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja.

Osim u prehrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.


Ljekovitost i konzumacija sjemenki i čaja dinje


Sjemenke dinje osobito se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnih kamenaca.

Prema ayurvedi sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za konzumaciju tijekom ljeta.

U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mlijeko sa začinima), a cijele sjemenke u slatkiše i halve.

Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje.

Čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje.

Napomena

Ako koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umjerenim količinama.


NARODNA MEDICINA

U narodnoj medicini dinja se koristi za lečenje mnogih oboljenja, a u terapiji se koriste plodovi, sok i seme.

* Protiv grčeva - Uzeti dve kašičice semena dinje i dve kašičice semena krastavca. Zajedno ih pomešati i preliti sa 600 mililitara vrijuće vode, ostaviti poklopljeno da stoji dva sata, a zatim procediti. Piti po 100 mililitara pre doručka, a po 200 mililitara pre ručka i večere. Lečenje traje deset dana.

* Protiv učestalog mokrenja - Pomešati po dve kašičice sitno izmrvljenog semena dinje i krastavca i jednu kašičicu usitnjenih peteljki višnje. Sve preliti sa 700 mililitara provrele vode i ostaviti da odstoji dva sata poklopljeno. Zatim procediti i piti po 250 mililitara tri puta dnevno pre obroka. Terapija traje pet dana.

* Za osveženje i jačanje organizma - Sok od dinje isceđen ručno ili u sokovniku treba pomešati sa jogurtom, medom i limunovim sokom. Tako dobijenu mešavinu treba piti dva do tri puta dnevno po jednu čašu.

* Za negu suve kože - Iscediti sok sveže dinje, dodati istu količinu mleka i ružine vodice. Tako dobijeni losion nanositi na lice, uveče i ujutru, a po mogućstvu i češće. Jednom nanet losion ostaviti da stoji 20 minuta, a zatim oprati mlakom vodom.

  © Blogger templates Newspaper III by Ourblogtemplates.com 2008

Back to TOP